Alpha

Alpha živi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se žena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije čuo ni glasa. Očajan, odlučuje ostaviti sve ne bi li ih pronašao. Prema Europi može krenuti različitim rutama, a pred njim su možda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuđen je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suočiti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez budućnosti.

     Prašnjave ceste bez kraja i konca. Nepošteni krijumčari ljudi u pustinji, izbjeglički kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoč, Alpha ne mijenja kurs.

     Odredište: Pariz, Gare du Nord.

„Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoštvu migranata u izbjegličkim kampovima. Važna priča koju bismo svi trebali čuti.“

New York Journal of Books

SPISATELJICA

Bessora

Rođena je u Belgiji. Majka joj je Švicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Africi. Nakon prestižne Visoke poslovne škole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u međunarodnim financijama u Ženevi, doktorira antropologiju i piše svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d’encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs… (Uberite me, zgodna gospodo…), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d’Afrique noire (Nagrada za književnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedačica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuće u običnom životu, ali i u kazalištu, slikarstvu i filmu. Često satirični, njezini tekstovi obrađuju teme poput isključenosti, klasne borbe, odnosa u doba društvenih mreža, dok između redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentičan, iznimno moćan glas, pogađa ravno u srce i, daleko od bilo kakva očajavanja, pripovijeda šokantnu priču o tuzi i iluzijama migranata.

CRTAČ

Barroux

Rođen je u Parizu i proveo je najveći dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnički direktor u različitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Američke Države, i ondje započinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme surađuje s brojnim časopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, časopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokreće ga sklonost bojama i fantastičnom, a ilustracije radi na tradicionalan način, kombinirajući linorez, grafitnu olovku, akrilik… Surovo izravnim crtežima Barroux Alphinoj priči udahnjuje tijelo i dušu. Njegov snažan i izražajan potez, koji se na gotovo intiman način stapa s teksturom priče, pruža čitatelju mogućnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traže novi život.

PREVODITELJICA

Mirna Šimat

Mirna Šimat (1984.) završila je studij francuskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevođenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne književne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Međunarodnom centru književnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivačica radionica za prevođenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom počele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelić Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moć nevinih (2017.).