Frankenstein

Frankenstein Mary Wollstonecraft Shelley pripovijest je o Victoru Frankensteinu, mladom znanstveniku čija ga silna žeđ za znanjem i otkrivanjem tajne života odvodi izvan granica dotadašnjega ljudskog iskustva. Opsjednut željom da pronikne u ono što razdvaja život od smrti, Frankenstein uspijeva neživoj tvari podariti život. No u trenutku ostvarenja svojega najvećeg pothvata užasava se bića koje je stvorio i napušta ga. Taj čin odbacivanja pokreće niz tragičnih događaja koji će razoriti ne samo Frankensteinov život nego i živote onih koje najviše voli.

U središtu romana nalazi se složen odnos između stvoritelja i njegova stvorenja. Čudovište nije tek zastrašujuće biće, nego razumno i osjećajno stvorenje koje u početku čezne za ljubavlju, razumijevanjem i pripadanjem. Međutim, svijet ga zbog njegova izgleda dočekuje strahom, gađenjem i nasiljem, a njegov ga vlastiti stvoritelj odbacuje. Iz te samoće postupno se rađaju ogorčenost, mržnja i želja za osvetom. Shelley pritom ne nudi jednostavnu podjelu na junaka i zlikovca, nego postavlja mnogo neugodnije pitanje: koliku odgovornost stvoritelj snosi za biće kojemu je podario život, a potom ga prepustio samomu sebi?

Istodobno gotički roman, filozofska tragedija i vizionarsko promišljanje o moći znanosti, Frankenstein jedno je od najutjecajnijih djela svjetske književnosti. Mary Shelley u njemu istražuje cijenu neobuzdane ambicije, granice ljudskoga znanja, potrebu za ljubavlju i pripadanjem te moralnu odgovornost za posljedice vlastitih postupaka. Više od dva stoljeća nakon prvoga objavljivanja roman nije izgubio ništa od svoje snage: njegova pitanja o stvaranju, odgovornosti i opasnosti znanja lišenoga moralnih obzira danas djeluju možda aktualnije nego ikada.