Pokret otpora: Život knjige i druge vjetrenjače

Tekstove knjige Pokret otpora ispisivalo je u sedam godina vrijeme nesklono boljim običajima i uvjerenju da su časopisi (i knjige) pokretači kulture (društva, svijeta). Branko Čegec u uvodnicima časopisa za knjigu Tema, u nerijetko košmarnom uredničkom dnevniku, bilježeći manje ili više poznate činjenice o izlaženju i neizlaženju pojedinog broja, suradničkim i nesuradničkim, financijskim nevoljama, autorima, knjižarama, sajmovima, festivalima, o prodaji, distribuciji, digitalnom i virtualnom i o mnogo čemu drugom.
Strast i zagriženost, upučenost u fenomene i nove kontekste izdavačkih i književnih praksi, upisana u njegove uvodnike, nadilazi prostor vlastitog interesa i prerasta u sliku zajednice čiji su životi neodvojivi od knjige i borbe s vjetrenjačama. Ironično i duhovito, nerijetko zajedljivo i melankolično, ustrajno i hrabro nižu se tekstovi ispod crte, smisao i prostor, zašto, kako i za koga, tzv. kritika, era digitalnog, dobrodošli u nadrealizam, koji su jednako važni za autore, kritičare, izdavače i svu onu hodajuću čitateljsku energiju koja se vezuje za knjigu kao presudan znak između čovjeka i jezika, prirode i kulture. Učinimo taj pokret otpora, moglo bi se reći poletno i ambiciozno, ali upravo druga strana razumijevanja svijeta, iz jednoga drugog konteksta, podsjeća da su načini na koje nešto ignoriramo jednako važni, ako ne i važniji od načina na koje nešto spoznajemo (G. Agamben).

   Miroslav Mićanović

Branko Čegec (Kraljev Vrh, Vrbovec, 22. lipnja 1957) diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao književnost u omladinskim novinama i časopisima Polet i Pitanja. Od 1985. do konca 1989. glavni urednik časopisa Quorum. Od 1989. do konca 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu Oko. Nakon toga do 1993. urednik u izdavačkoj kući Mladost. Godine 1992. pokrenuo vlastitu nakladničku kuću Meandar, koja djeluje od ljeta 1993. U njoj radi kao direktor i glavni urednik do 2000, nakon toga kao glavni urednik. Godine 1999. izabran je za predsjednika Odbora Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije, na čijem čelu ostaje do jeseni 2007.
Godine 2003. pokreće Centar za knjigu i časopis za knjigu Tema, pri kojima djeluje kao ravnatelj, odnosno glavni urednik. Objavio je sljedeće knjige: Eros-Europa-Arafat (poezija, Zagreb 1980; nagrada Goran za mlade pjesnike), Zapadno-istočni spol, (poezija, Zagreb 1983), Presvlačenje avangarde (eseji i kritike, Zagreb 1983; nagrada Sedam sekretara SKOJ-a), Melankolični ljetopis (poezija, Rijeka 1988), Ekrani praznine (poezija, Zagreb 1992, prošireno izdanje 2001), Fantom slobode (eseji, kolumne, članci, Zagreb 1994), Strast razlike, tamni zvuk praznine (s Miroslavom Mićanovićem), panorama hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih godina, Zagreb 1995) Nitko ne govori hrvatski/Personne ne parle croate (s Miroslavom Mićanovićem i Ivicom Prtenjačom, izbor iz poezije (dva izdanja), Zagreb 2002), Sintaksa mesečine (izbor iz poezije, Ljubljana 2004), Tamno mjesto (poezija, Zagreb 2005; nagrada Kočićevo pero), Tri krokodila (sa Senkom Karuzom i Miroslavom Mićanovićem, proza, Zagreb 2005), Nurkanje na zdiv – Ronjenje na dah – Breat-hold Diving (izbor iz poezije, trojezično: makedonski – hrvatski – engleski, Skopje 2010), Zapisi iz pustog jezika (poetska proza/pjesme u prozi, Zagreb 2011), Pokret otpora (nagrada Julija Benešića za knjigu kritika, eseji, Zagreb 2011), Pun mjesec u Istanbulu (poezija, Zagreb 2012); pjesme iz antologije Unatrag izabrao je i uredio Miroslav Mićanović (poezija, Zagreb 2014).